Forum Replies Created
- AuthorPosts
- May 22, 2021 at 6:12 pm #205240
Rwanda
KeymasterApril 4, 2021 at 4:09 pm #205121Rwanda
KeymasterIyimbwa y’umu Colonel yaraye arashe umukozi akora mukabari ngo nuko yase kumukopesha icupa.
Nyambwa ngo bahora bamukopesha ntarihe
O fait yagiye kwiha inzoga muri frigo hama umu serveur aramwankira kubera yari asanzwe atariha iyo anyoye inzoga. Kera na kera aca yirukanga kuzana inkoho muhira. Umugore ngo aramutakambira aca amubwira ati udubiriye mpera kuri wewe! Aca asubira muri nya kabare aca asanga bugaye aca abomoza ibibuye umuryango. Uwo yarondera yamwankiye kwiha inzoga ku nguvu aca yinyegeza muri frigo Nini iraho. Aca ashikira k’umu caissier amubwira ngo aterekanye mugenziwe ngo niwe ahasigara. Yaciye abanza ku mutakanga Mu nyuma amurasa insoro 2 aca aritaba ubwo nyene. Nawe aca asubira iwe kuryama. Il paraît ko umugore n’abana ngo n’a bone boba baciye bahunga baja kwaka indaro. Intervention policière et militaire yaciye iza. Bamutwaye 7h30 aboshe
paulkagame.info
March 22, 2021 at 12:09 am #205116Rwanda
KeymasterThe Rwanda family around the world has begun a silent peaceful demonstration in support of YVONNE IDAMANGE IRYAMUGWIZA and other POLITICAL PRISONERS languishing in Paul Kagame’s prisons.
This is among the very may activism that will take place as long as Innocent Rwandans continue to be held in prisons around Rwanda.
To Be Continued…
paulkagame.info
March 9, 2021 at 5:14 pm #205109Rwanda
KeymasterMarch 9, 2021 at 5:09 pm #205108Rwanda
KeymasterMarch 9, 2021 at 1:02 am #205094Rwanda
KeymasterMinisitiri wa Siporo Aurore Mimosa yashimye ikipe y’Igihugu y’Amagare. Ati: “Ibyo mwakoze turabibashimira, mwahaye ibyishimo abanyarwanda. Abanyarwanda bose bamaze kumva ko aho mugiye nta mpungenge muzitwara neza”.
Minisitiri yamenyesheje abakinnyi ko agahimbazamusyi kamaze kuganirwaho ku rwego rwa Minisiteri ku buryo bazagahabwa bidatinze.
paulkagame.info
October 31, 2020 at 6:11 pm #204798Rwanda
KeymasterA coalition of about 37 Rwandan organisations operating from abroad has written to the H.E. Amb. Smail Chergui, the Commissioner of Peace and Security, African Union (AU)to help and intervene in addressing deteriorating cases of human rights abuses and security in Rwanda.
In a copy of the letter which this website has obtained, Rwandan organisations say people back home continue to face allegations of human rights violations that are of an extremely serious nature.
“These allegations have been found credible by none less than Human Rights Watch, Amnesty International and UN panel on human rights. Several well-grounded allegations exist about the extreme lack of fundamental freedoms in Rwanda, which it is charged, has resulted in serious violations of freedom of expression, association and movement, as well as entrenched impunity and serious human rights violations. Together, these make Rwanda the most acute human rights abuser within the Great Lakes region” Letter reads in part.
It adds that “Your excellency, we draw your attention to grave human rights violations in Rwanda that have been internationally recognized and reports of ongoing human rights violations that are regularly highlighted. Despite Rwanda’s repeated denial, these serious and persistent violations have been widely documented by Human Rights bodies for the past 26 years. They also led to a UN Human Rights Council resolution on the country earlier this year”.
The UN High Commissioner for Human Rights has always named Rwanda among the top 10 countries in the world that have gone unpunished for intimidation and reprisals against critics.
“Your Excellency, in 1994, Rwanda suffered a tragedy that left over one million of its citizens dead as a result of war and genocide. The war and genocide resulted in immense suffering to millions more. The war and genocide have had far-reaching repercussions for both Rwanda and the Great Lakes region of Central Africa as a whole”.
They say President Kagame is perceived by most outsiders as both invincible and indispensable to national and regional stability adding that there is however, more to Rwanda and Paul Kagame than new buildings, clean streets, and efficient government than President Kagame’s famous friends in high places in Europe and America care to admit.
“Rwanda is essentially a hard – line, one-party, secretive police state with a façade of democracy. The ruling party, the Rwandese Patriotic Front (RPF), has closed space for political participation. The RPF does not tolerate political opposition or open competition for power. The government ensures its monopoly of power by means of draconian restrictions on the exercise of the fundamental human rights of citizens. The press, civil society and opposition parties are deprived of freedom to operate freely.”
They also revealed that President Kagame and the ruling party that he leads have always depended on repression to stay in power.
“State institutions, especially law enforcement agencies, the judiciary and security services, serve to protect the RPF’s, and ultimately Kagame’s power monopoly instead of protecting the fundamental human rights of citizens. Repression has again become particularly acute in recent months”.
There have been assassination attempts, killings and enforced disappearances of members of the press and political opposition within and outside Rwanda. Purges of political enemies, real and imagined, within the ruling party government continue unabated. These purges have now been extended to the military.
“A climate of fear and terror has enveloped the nation. Rwanda is in crisis. The situation that prevails raises serious questions about the country’s future. Current Political status Rwanda is a one-party dictatorship under President Kagame”.
They accuse President Kagame of effectively corrupting the founding ideals of the RPF which he uses to deny the people of Rwanda the opportunity to exercise their fundamental human rights, particularly the right of political participation.
“President Kagame is both corrupt and authoritarian. He uses repression to ensure his continued monopoly of power. State institutions violate the most fundamental human rights of the people, including the right to life and the integrity of the person, to keep the President Kagame in power”.
They further explain that Rwanda’s state security institutions enjoy impunity for grave human rights violations against critics and opponents of the government.
“President Kagame’s abuse of the institutions of the state to support his quest for absolute power and economic gain is criminalizing the fabric of the Rwandan state. Judicial system you’re Excellency, in Rwanda, the functioning of the justice system is constrained by lack of judicial independence. The judiciary does not enjoy independence. The independence of Rwanda’s judiciary is compromised by the executive. The President, through the control that he exercises over the Senate Chamber of the legislature, controls most senior judges (including the Supreme Court) and through them, the rest of the judiciary”.
“Most of the members of the judiciary are cadres of the ruling party, Rwanda Patriotic Front (RPF). The RPF compels its members who have been appointed to the judiciary to continue to owe allegiance to the party; to participate in some activities of the party and to pay financial contributions to the party’s campaign and daily operation.”
“Judicial authorities operate in a political context where the executive continues to dominate the judiciary and where there is an official antipathy to views diverging from those of the government and the dominant party, the Rwandan Patriotic Front (RPF)”.
“The judiciary is particularly vulnerable to outside interference in cases involving political issues. The President, his close advisers and security services personnel frequently coerce members of the judiciary to make judicial decisions to suit the interests of the regime”.
“Instead of being the protector and defender of citizens’ fundamental human rights, the judiciary has become one of the main tools by which the regime perpetuates authoritarian rule by persecuting opponents and critics”.
Persecution of Political Opponents.
They say the regime in Rwanda has for years jailed political opponents and disqualified them from running for office. Since the ruling Rwandan Patriotic Front took power, Rwandans have faced huge, and often deadly, obstacles to participating in public life and voicing criticism of government policies.
“Killings and disappearances need to be placed in the context of many years of similar violence for which no one has yet been held to account. In this chilling atmosphere, it is unsurprising that would-be government critics practice self-censorship”.
“The regime uses the coercive instruments of the state that is the military, security services and police, to sustain the status quo in power against the will of the people. State security officers continue to commit grave human rights abuses to suppress all political opposition and critics of government. Impunity for gross human rights abuses is worse than it was prior to the genocide. Rwanda remains deeply divided along ethnic lines”.
As a result of these and other factors, Rwanda remains unstable and prone to violent, and identity-based conflict. The report documents how opposition politicians, journalists and human rights defenders have faced restrictions on their rights to freedom of expression, association and peaceful assembly in the two decades since the genocide.
“They have been jailed, physically attacked – even killed – and forced into exile or silence. Independent human rights defenders who criticize government policies or are perceived as opponents to government have faced different forms of attacks and restrictions in Rwanda”.
“NGOs are subject to onerous – and costly – registration procedures. The nebulous charge of promoting ‘genocide ideology’ has been levied at international and domestic human rights organizations who criticize the government”.
“Rwanda’s history of political repression, attacks on opposition figures and dissenting voices in the context of previous elections, stifles political debate and makes those who might speak out think twice before taking the risk. People accused of crimes against state security continued to be arrested and held unlawfully in military camps”.
“Many people held in these camps were tortured in an attempt to force them to confess or accuse others. Authorities continued to round up street vendors, sex workers, street children, and other poor people and detained them in so-called transit centers across the country. Conditions in these centers are harsh and inhumane, and beatings are common”.
“For years, thousands of men, women, and children—many of them street children, commercial sex workers, or street hawkers are detained unlawfully, without charge or trial, in very poor conditions in an unrecognized detention centre commonly known as Kwa Kabuga, in the Gikondo area of Kigali. Many were beaten by police or by other detainees in the presence of police”.
“Rwanda has degenerated into a criminal state. Victims of human rights violations committed against persons considered to be opponents of the government do not have an opportunity for seeking redress from the courts. Agents of the state are, to this day, still able to commit grave human rights abuses that is killings, torture, and disappearances, without fear of being held accountable. Impunity for human rights violations is now far more deeply entrenched in the Country, Rwanda”.
Reconciliation
“The promotion of national reconciliation should have been the foremost priority of Rwandan society in the aftermath of the genocide.
Instead, President Kagame’s pursuit of absolute power, his intolerance for political opposition, persecution of opponents and critics of the regime and partisan nature of the processes of accountability for past human rights violations that Rwanda has undertaken, have all led to elusiveness of national unity and reconciliation”.
“As a result of the policies that the regime has pursued since it took control of government, Rwandan society remains deeply divided”.
The politics of ethnicity remain intractable in Rwanda.
Armed insurgents continue to wage war against the Rwandan state from their sanctuaries in the Democratic Republic of Congo, twenty-six years after the genocide.
Externally – based unarmed opposition has on several occasions called for dialogue on how to resolve Rwanda’s continuing crisis, but the regime has refused to heed to that call of negotiating with its opponents.
The Kagame led regime has failed to engage and lead Rwandan society in genuine reconciliation. The social conditions of post -genocide Rwanda remain constructed in terms of ethnic identity.
“ The reconciliation that the Rwanda regime envisions is politically constructed on the terms of the ruling party – RPF and President Kagame, which are insufficient for ensuring the long-term stability of Rwanda. Lack of national dialogue on reconciliation processes has very profound implications for the long -term stability of Rwanda and the security of its population”.
“There cannot be genuine reconciliation in Rwanda until the grievances of both Tutsis and Hutus communities are well and genuinely discussed”.
“Your Excellency, Rwanda is a member state of the AU, and it is expected to uphold the human rights principles set out in AU’s Constitutive Act. Your Excellency, the on-going violations of human rights in Rwanda are not in keeping with the country’s obligations and domestic laws, including the constitution and major international and regional human rights instruments ratified by Rwanda”.
“Paul Kagame and his regime violate objectives 3(g) and (h) of the Constitutive Act of the AU which enjoins AU member States to promote popular participation and human and people’s rights, respectively”.
“Recalling the role of the AU as the lead regional institution tasked to better the lives of the people of Africa, and particular Rwandan citizens as in this case, we respectfully ask you to take measures to ensure that the regime of president Paul Kagame restores respect for the rule of law, ensures ample protection of human rights and aligns its practices to ratified international and regional human rights standards including the Constitutive Act of the AU and the African Charter on Human and Peoples’ Rights”.
“We respectfully ask you to consider including the situation of human rights in Rwanda as a point for discussion in the agenda of the next Summit of the Assembly of Heads of State and Government of the AU with recommendations for the Summit to deliberate on asking the government of Rwanda”.
paulkagame.info
July 7, 2020 at 1:23 pm #204496Rwanda
KeymasterNyuma y’igihe Kayumba Nyamwasa yihishe mu kibahima cye muri Afurika y’Epfo, ibibazo uruhuri biri mu mutwe w’iterabwoba wa RNC byatumye agisohokamo kuberako byagize ingaruka ku misanzu yabonaga hirya no hino kandi umusanzu ariyo nyungu Kayumba n’agatsiko ke aribyo basarura ntumubaze ibindi. Mu bibazo bibangamiye Kayumba Nyamwasa ni uko abayoboke bamushiraho kandi bikozwe n’abari abagaragu be ku isonga Jean Paul Turayishimye utagitinya kuvugako Kayumba Nyamwasa atamurusha ingufu muri RNC nubwo bayimwirukanyemo.
Kayumba Nyamwasa yabajijwe ibibazo byinshi ariko byose abinyura hejuru ariko akagenda arekura amakuru amwe namwe agaragaza uruhare rwe mu guteza umutekano muke mu karere cyane cyane mu Rwanda. Kayumba yemeye ko akora ingendo muri aka karere bishimangira ibyo raporo ya Loni yatangaje ko yagaragaye mu burasirazuba bwa Kongo nkuko byatangajwe nabahoze ari abarwanyi ba Kayumba Nyamwasa.
Ikibazo gikuru Kayumba Nyamwasa akunda guhunga gusubiza ni ikibazo cy’ibura rya Ben Rutabana wahoze ari Komiseri muri RNC ariko akaza kutumvikana na Kayumba Nyamwasa cyane cyane ku bijyane n’imicungire y’ingabo za RNC ziba muri Kongo. Nyuma yuko Ben Rutabana aburiye mu gihugu cya Uganda, umugore we Diane Rutabana yatangaje ko nubundi umugabo we yari yaramubwiye ko afitanye ibibazo bikuru na Kayumba Nyamwasa bityo kuba yarabuze ntawundi bishidikanywaho ko abifitemo uruhare usibye Kayumba Nyamwasa.
Uruhare rwa Kayumba Nyamwasa mu ibura rya Ben Rutabana ryaje no kwigaragaza ubwo yirukanaga muri RNC abavandimwe be aribo Simeo Ndwaniye na Tabita Gwiza kubera kubaza ikibazo cy’umuvandimwe wabo ariko Kayumba Nyamwasa akabashinja gukoresha inama zitemewe, Tabita yari Komiseri w’abagore mu ntara ya Canada naho Simeon Ndwaniye akaba yarakuriye akarere ka Windsor. Ntibyarangiriye aho Jean Paul Ntagara na Achille Kamana nabo barabakurikiye. Ikibazo cya Rutabana cyaje kubera ihurizo rikomeye Kayumba Nyamwasa kugeza naho abo yashingaga kugisobanura nabo ubwabo babura icyo bavuga kubera ibimenyetseo byashyirwaga hanze n’umuryango wa Rutabana.
Bwa mbere abazwa ku kibazo cya Ben Rutabana, Kayumba yavuzeko adashobora kugira icyo atangaza kuberako idosiye yari muru kiko muri Uganda. Ariko ubwo yasubiraga kuri Radiyo rutwitsi Itahuka,Kayumba yashatse kwigira intama kandi ari ikirura avugako ibura rya Ben Rutabana ribabaje ariko ntiyagira icyo avuga kubyo umuryango we wamureze. Ahubwo yigize umuvugize wa Leta ya Uganda ko idashobora kuba ifite Ben Rutabana ndetse yishyiramo ibinyamakauru byo mu Rwanda harimo na Rushyashya ko tuvugira Ben Rutabana. Ubu Pastor Nyirigira nawe yakuwe ku buyobozi bwa RNC muri Uganda nyuma yuko nawe ahangayikishijwe nibura ry’umuhungu we Felix Mwizerwa wari kumwe na Ben Rutabana.
Rushyashya iramenyeshya Kayumba ko itigeze ivugira Ben Rutabana ahubwo ko iviga ibiriho ntanumwe ivuganira. Ben Rutabana yarigishijwe na Kayumba Nyamwasa ari munzira mu guhuza imitwe yitwara gisirikari itera u Rwanda; bose ni kimwe bakorera imitwe y’iterabwoba nuko Rushyashya tuvuga ibiriho. Aho kuvuga ikibazo cya Ben Rutabana, Kayumba Nyamwasa yagiye gutaka imandwa ye ngo ni Charlotte Mukankusi asigaye atuma hose, avuga ko RNC ifite ibibazo bisanzwe nyamara ahubwo biyijyana mu gisimu.
Mu bindi Kayumba Nyamwasa yumvikanye avugira u Burundi bumaze iminsi bufasha abahungabanya umutekano, yemeza ko avugana na Leta ya Bujumbura. Ntitwasoza iyi nkuru tutavuze ko Kayumba yavuze ko u Rwanda rugomba kurwanya Corona nkuko u Burundi buyirwanya. Birababaje!!!
paulkagame.info
June 11, 2020 at 12:15 pm #204487Rwanda
KeymasterNtibikiri ibanga ngo bibe byaguma hagati y’abayoboke b’umutwe wa RNC kuko umwotsi umaze iminsi ututumbayo wagaragariye buri wese. Ubu Pasiteri Deo Nyirigira yashyizwe ku ruhande na Kayumba Nyamwasa, ndetse yitwa umwanzi wa RNC biturutse ku kuba hari amafaranga atahaye Sebuja Kayumba Nyamwasa yavuye hirya no hino mu bayoboke buyu mutwe muri Uganda. Nyuma yo kubona ko imisanzu Kayumba Nyamwasa ayishyirira mu mufuka, Deo Nyirigira nawe yakusanyije imisanzu muri Uganda nawe yikubitira umufuka.
Mu minsi ishize Kayumba Nyamwasa yakoranyije abanyaruhago be bamufasha gusarura amafaranga hirya no hino aribo Epimaque Ntamushoboram Ally Abdul Kalim Nyarwaya n’umukuru w’abanyaruhago akaba na muramu we, Frank Ntwari kugirango bige ku kibazo cya Deo Nyirigira washatse kurya nka Sebuja. Iyi nama yakurikijwe n’indi yateranyije abagize RNC Nakivale muri Mbarara, ahakorera AGAPE, urusengero Bishop Deo Nyirigira yakoresheje ashakisha abayoboke ba RNC muri Uganda ; mu bibazo byagiye ahagaragara harimo ko ababyeyi bashaka kumenya abana babo bajyanywe kurugamba muri Kongo niba bakiriho cyangwa barapfuye, kuba bamaze igihe batanga amafaranga batazi icyo akora.
Muri iyo nama kandi nibwo batunguwe no kubona agatabo Bishop Nyirigira yandikagamo abatanze amafaranga, ariko we akaba yari amaze igihe yarumvishije Kayumba Nyamwasa ko nta misanzu iva muri Uganda kandi ko nta mpamvu yo kubagondoza kandi batanga abana babo ku rugamba ; iyi ngingo Kayumba Nyamwasa yayumvise vuba kuri mu mushinga we wa RNC wo gusaruramo amafaranga, yagombaga agakingirizo ahuma abantu hirya no hino ku isi abereka ko afite ingabo muri Kongo, niyo mpamvu yabyumvise vuba, ariko Bishop Deo Nyirigira agakomeza kubyakira.
Mu rwego rwo kugaragaza ko nawe ari mu banyamuryango bibanze, Deo Nyirigira yatanze umwana we Felix Mwizerwa nawe ajya muri Kongo ; iki nacyo cyahumye amaso Kayumba yumva ko abanyamuryango ba Uganda ari abakene, umusanzu wabo ari ugutanga abana bajya ku rugamba kandi baratangaga miliyoni 10 buri kwezi, Bishop Nirigira agakubita umufuka.
Ubu muri RNC harimo amazina mashya; nubwo Abanyarwanda bazi ababa mu mutwe w’iterabwoba wa RNC ninde mitwe ku izina ry’ibigarasha, abo muri RNC kwa Kayumba Nyamwasa bita iryo zina abatumva Kayumba ibigarasha, naho iyo wiswe umuyuda, biba bivuga ko uri mu gice cyo kwa Jean Paul Turayishimye no kwa Rwigara. Bishop Deo Nyirigira kubera kurya amafaranga aya mazina yose yamuhuriyeho.
Mu myanzuro y’inama, Frank Ntwari yahise yiyemeza kwivuganira na komite muri Uganda aho yababwiye ko nta kintu na kimwe bazongera kuvugana na Bishop Nyiligira ko bazajya bakorana na Dr Tumwine kugeza igihe Kayumba Nyamwasa azatanga amabwiriza mashya.
Umubitsi wabo ngo yatangajwe n’ibikorwa bya Nyirigira yubahaga nk’umukozi w’Imana, nuko ngo aravuga ati yewe “byabirura byambaye uruhu rw’Intama ntimubishakire ahandi twaraziwe” ubwo ashaka kuvuga Deo.
Cyakora benshi ngo ntabwo batangajwe n’ubujuru bwa Nyirigira Deo wiyita Bishop ngo kuko subwambere yibye kuko hari n’abandi yibye izuba riva harimo n’umugabo bivugwa ko ariwe wamukoreye ubukwe akana mubera Bestman ashaka umugore wakabiri afite ubu akaba ari umugore wa gatatu uzwi amaze kubyarana nawe! Bamwe bati se ahubwo iyo yibera Hajji bikagira inzira.
Iminsi ibiri nyuma y’inama hagarutse Epimaque Ntamushobora nabagenzi be bafite ubutumwa burimo amabwiriza yihariye agira ati « Guhera ubu Dr. Tumwine niwe uhagarariye RNC muri Mbarara, bidatinze kandi mushyireho ubuyobozi bushya Nyirigira Deo atarimo kuko yamaze kuba ikigarasha” natwe tubyumvise tuti ni akumiro ubwo RNC nayo isigaye igira ibigarasha.
Deo Nyiligira akimara kumenya ko Kayumba amwubikiye imbehe kubera ubujura bwe, ngo yahise atura umujinya Dr. Tumwine wari wamusimbujwe, kukagambane ka Bishop Nyirigira Deo ubu yarigishjwe n’abantu biyita abashinzwe umutekano akaba yaraburiwe irengero kimwena Rutabana Ben!!
Ubu Nyirigira Deo ngo ameze nk’inzoka yakomeretse arahitana ibiti n’amabuye, ubu abari muri opozisiyo muri Uganda bafite ubwobo bw’icyo gisambo cy’umwicanyi Deo! Cyakora, nabo barahiga bati urabeshya nanyina w’undi abyara umuhungu kuko nabo baramugenda runono kubera abantu amaze guhemukira n’umutungu utagira ingano amaze kubiba. Barahiga bati nihadapfa nyirurugo harapfa igisambo Deo.
Birahwihwisa ko Deo Nyirigira afatanyije n’uwitwa Sam Ruvuma ngo n’abandi babihemu bari mumugambi wo gutangiza irindi shyaka nako gira uti ikindi kiryabarezi bazakomeza kuboneramo amaramuko babeshya ko bagamije gucyura abanyarwanda.
paulkagame.info
April 26, 2020 at 8:30 pm #204387Rwanda
KeymasterNdi umukobwa w’imyaka 17 Nakundanze umuhungu duhuriye ahantu ikigo cyacu cyari cyagiye gukina.
Yari yiyicariye ahantu hirya atanatwitayeho rwose, maze udukobwa twari inshuti dutangira
kunyongoza ngo nshake uko namwendereza kuko two twaritwamutinye.
Bitari ukubeshya cg kwirya abobakobwa ntanumwe wandushaga ubwiza bose baranabyivugiraga
ninayo mpamvu bansabaga ko namwendereza wenda yareba ubwobwiza bwanjye bigatuma abaha
akanya ko kubaganiriza.
. .
Umusore yari yiyicariye atuje akurikiranye umupira arinawo wari
watuzanye aho kandi koko umusore nawe yarimwiza.
. Bacuti banjye bakomeje kunsaba ngezaho ndabyemera gusa
bitamfasheho ndababwira nti”Tugende
twicare hafiye mwendereze ariko namara
gusa nutugaririje ndahitanigndera”
. Barabyemeye niko kugenda twiyicazwa
hafiye ndamusuhuza n’abandi
baramusuhuza hanyuma ndamubaza
nti”ibitego batsindanye gute ko
ntarimpari se?”.
. We: (abanza guseka) ati ni kimwe
kubusa.
.
Njye: ko ubanje kunseka se?.
.
We: ntago ngusetse. .
Njye: nonese urandize?.
.
Yahise aseka cyane arambwira
ngo”impamvu nuko umbwiye ngo
ntiwaruhari kandi aho waruhagaze nakurebaga!”.
.
Numvishe nsebye mbura aho nkwirwa
ariko nihagararaho ndamubwira nti”ok
noneho umfashe nk’umunyamanyan
ga?”.
. We: wap bibaho kbs ahubwo ngufashe
nk’umuntu kuko ibyo aribimwe mubiranga
ikiremwa muntu.
.
.
. Twakomeje tuganira ubwo bagenzi
banjye bategereza ko njyenda nkuko nari
nabibasezeranyije baraheba kuko nanjye
numvaga naryohewe ntashaka kumuva
iruhande,
ntakubeshye nibwo narimbonye umuhungu nkumva nishimiye uburyo
aganiramo adashyize imbere ibikabyo
ahubwo yoroheje ibintu.
.
Byatangiye bityo kuko kwishuri ryacu
bakaniraga cyane nta 4ne nagiraga, tugiye gutandukana namubajije number
ye arazimpa nzandika kugapapuro.
.
Njyeze mukigo nakuyemo imyenda
sinibuka kuzivanamo ngonzibike aho
mbyibukiye ndazishaka ndazibura, umukobwa umwe muribabandi
twarikumwe ambwira ko bagenzi banjye
aribo bazinyibye nihagararaho sinatera
itiku.
.
Namaze iminsi ntamahoro namba mfite nkumva nkumbuye kubona wamuhungu
gusa nza kugira gutya nsaba umujama
umwe mukigo wari warananiranye
atoroka ko yanshakira number ze,
mubwira uko ateye n’amazina ye ahita
ambwira ati”sha sister uriyamujama uramushaka ho iki ko ntakeza ke kandi
nawe atagukundira kugutakariza
umwanya?”.
.
Nkimara kumva ayomagambo numvishe
ko baziranye ndishima cyane mpita mubaza uburyo twabonana we akomeza
kumbwira ko atari mwiza njye mvunira
ibiti mumatwi kuko nari naramusariye
bihagije pe.
.
Umujama abonye nahiye cyane yarambwiye ati”ok niba wanze kunyumva
wowe ushake umwanya nzakujyana
mukavumo ke aho aba mubonane”.
.
Byihuse nasabye uruhushya rujya
kwamuganga ndirembesha bampa undimukobwa arantwara,
gusa uwomukobwa nawe yakinaga
nyinshi twageze kwamuganga tumaze
kubona impapuro turibwerekane kwishuri
ahita yigira muze nanjye njyana na
wamujama kureba wamuhungu, tugezeyo nasanze arikumwe n’abandi
bajama babiri n’umukobwa umwe
mbabazwa nuko nasanze ari
kumukorakora.
.
. Tumaze kwijira wamujama wari
wanjyanyeyo yahise amuhamagara ati
ngwino uvugane n’aka ka baby nikakandi
nakubwiraga.
Wamuhungu yarahagurutse aza asa
n’udandabirana, kagakobwa barikumwe kandeba nabi
ukuntu,
twagiye hanze gato tuhageze numva
murinjye sinzi ukuntu mbaye mpita
musimbukira ndamuhobera cyane
ndamugundira nawe arandeka ariko biramucanga,
hashize nk’iminota itanu ndamurekura
numva nsa nuruhutse ariko ibimwaro
byari byandenze n’amarira yashotse.
.
Yahise ambaza ati”ubay’iki ko warize?”. .
Njye: ntacyo sinzi uko bije.
.
We: nonese niki kigutinyuye kuza hano
no gutoroka ishuri ngo uje kundeba?.
. Njye: nahise nonjyera kumva ntazi uko
mbaye amarira arashoka ntangira gutitira
ndamubaza nti”urankunda?”
.
Yahise yikanga ati”umva muko mbabarira
wikuremo ibyo bikurimo ntuzonjyere narimwe kuntekereza kuko njye ntakeza
kange ntarukundo nabusa n’igirira.
Njye chr wanjye wambere ni
ibiyobyabwenjye kandi n’inshuti zanjye
zambere n’izo dusangira
ibiyobyabwenjye maze ibindibyose n’ubusa.
Ikindi ndagusabye ntuzongere kuza hano
kuko sinkeneye namba kukwangiza dore
uracyari muto genda ukurikirane ishuri
ryawe utuje uzaba ukundana
haracyarikare kandi n’abasore beza mugihugu barabyiruka burigihe
ntuzababura bagifite n’ubumuntu naho
njye wangiritse ntakindi nakumarira
usibye kugukururira ibibazo gusa gusa
ntakindi.
Mfasha rero uve hano sinshaka namba kukwangiza njye nkorana n’abamaze
kwangirika n’abo gusambana nabo
ntibabuze……………!!!
.
Umuhungu amaze kumbwira kuriya
nahise numva nshitse intege amarira
aramanuka, agahinda karandenga ndetse arangije ahita amfata ukuboko
arambwira ati”kwanza tugende
nguherekeze usubire kwishuri”.
.
Twaragiye angeza kurupangu rwaho
yabaga ahita ansezera ati”ceceka kandi ugende ahamoro ndetse ujye uhora
uzirikana ibyo nakubwiye ko ntashaka
narimwe konjyera kukubona hano”.
.
Narasohotse ndagenda ariko nacitse
intejye kuburyo numvaga nsuzuguritse cyane ntacyo maze ariko biratinda njyera
aho nyamukobwa wari wanzanye
kwamuganga yari yambwiye ko
ndibumusange muri Geto yabasore
nsanga rwahanye inkoyoyo umujinya
uranyica nicara hanze nihebye cyane bagezaho barafungura batangira
kunzanaho imozozo narimbahitanye.
.
Umukobwa yahise yitunganya nicaye
hahandi njunjamye bayobewe icyo
nabaye gusa umukobwa we kuko yarazi aho nari nagiye yahise atekereza ko
wenda bampohoteye agiravuba
turagenda tugeze mumuhanda ambaza
uko byagenze ndamubwira arahigima
araceceka turagenda no mukigo
mbibwira agakobwa twari inshuti cyane kangira inama yo kubyikuramo
kakanabimfashamo kamba hafi ariko
bikanga nkumva iteka wamusore
akaguma kunza mumutwe.
.
Ntakubeshye nanjye nibazaga ibiri kumbaho bikanyobera nkibaza niba yaba
yarandoze bikanyobera,
naje kugera aho biranga burundu nsa
numurwariye yewe ntangira no
gutsindwa numvishe binyobeye nonjyera
kwigira inama yo gusubira kumwiyahuraho wenda akanyica.
.
Nasabye uruhushya rwo gutaha
bahamagara murugo barabibabwira
murugo barabyemera ngo ntahe
ndangije nsohoka ikigo ngana kwawamusore.
.
Njyeze kurupangu natinye kwinjira
igitima kiradiha ariko biba byabindi ngo
amatwi arimo urupfu ntiyumva ndasunika
ndinjira ngenda ngana kukazu yabagamo nkoze kumuryango numva harabarimo
bikanze kuko imirindi yabo nayumvaga
idiha n’icyuka cy’ibitabi bikaze kinshi
ndikanga ndanga ndinjira ngezemo
nsangamo ibisore bibiri bifite ibyiso
byashiririye ndetse nawamusore narinje kureba nari narihebeye.
akimbona mbona acitse intege aba
arahagurutse ashaka kunsanganira
byabisore biramufata biti”Tuza sha reka
umwana yinjire” ubwo kimwe cyahise
kiza kinsanga gihita gishyiraho akugi umusore atakamba ngo nsohoke numva
nanjye ndatinye noneho mbona ko ibintu
bikomeye nshaka gusohoka cyakindi
cyafunze kiba kiramfashe kiti”garuka
sha”.
. Cyatangiye kunkorakora kindigata
kumatama kinuka ikintu bise urumogi
kandi gitinyitse cyane.
Natangiye kurira kiba kirankanze kiti
ceceka se nyine wanshinziwe,
haruwakuzanye hano?. .
Ntakubeshye nubwo narimfite ubwoba
numvaga mumutima wanjye mfite
n’ibyishimo kuko narebaga ukuntu uwo
nihebeye yampangayikiye cyane nkumva
basi njyize akizere kuko yaba ankundaho nkumva mumutima nibura ndatuje
umuhangayiko narimfite uragabanyutse.
.
Byageze aho mbona noneho ararakaye
aba akuye uryuma rurerure munsi
y’uburiri ahita afata kimwe ati”ndavuzengo mwese mbabure hano
mutarabyutsa ibisazi byanjye”.
Byabisore byahise bihekenya amenyo
bimureba nabi biragenda abonye biranze
mbona agaruye agatima yicara kuburiri
yifata mumutwe ariruhutsa. .
.
Murinjye nagize ubwoba buvanze
n’ubwuzu nkumva namwegera
nkamuhobera nkamuguyaguya ariko
nanone nkagira ubwoba ndebye urwuma afite uko rureshya nkanibuka n’ukuntu
arukurayo yarafite umujinya.
.
Igihe narwanaga n’umutima yahise
ahindukira arandeba nubika umutwe
ndarira ahita ahaguruka araza amfata ukuboko anyicaza kuburiri akurura
agatebe kari karihirya akantereka imbere
anyubura umutwe duhuza amaso
ati”Mubyukuri urashaka iki?”
.
. Njye: (n’amarira) nti”nukuri ntako ntagize
ngo nkwikuremo,
narwanye numutima nshaka
kukwikuramo birananira aho kugirango
umvemo ahubwo nkarushaho
kukwiyumvamo no kwiga byananiye ubu ndatashye nicyo narinje kukubwira.
.
Akimara kumva ayomagambo yacuritse
umutwe hasi gato asa nutekereza
hanyuma ahita ampobera cyane anshyira
mubituza numva noneho byose bibaye bishya ibyishimo bintera amarira
adasanzwe ndarira cyane nk’umwana
bakubise,
anyubura umutwe andeba mumaso
arambaza ngo”nonese ko urira kandi
ntago iki aricyo washakaga?”. .
Njye: (n’ikiniga kinshi mfureka cyane)
mvuga ibitumvikana neza nti”nukuri
ndagukunda”.
.
Ubwo nawe nagiye kubona mbona arahindutse mumaso arambwira
ati”Nanjye ndagukunda kurubu,
burya wamunsi wavuye aha naruseho
kukwiyumvamo bidasanzwe
ngutekerezaho burikanya ariko
njyerageza kubirwanya kuko ntifuza namba kuzagira uruhare mukwangirika
kwawe,
none rero ubu mbuze icyo nakora kuko
mbona kukwihunza nabyo ntacyo biri
kumara.
. Nahise nsara noneho mba
ndamusimbukiye ndamugundira
amagambo aranshirana numva naguma
mufashe tukigumanira.
.
Byagezaho aranyiyaka ati”gerageza gutuza muriwowe nanjye ndagukunda
gusa kuzajya uz’aha byo byibagirwe,
hanyuma kandi mgwino tugende
nguherekeze gutega utahe ntiwabireka”.
.
. Sukubeshya natahanye ibinyamuneza
bitangaje kuburyo nibazaga ucyo
ndibubwire murugo kandi babona
ndimutaraga.
.
.Maze kugera murugo nagerageje
kwirwaza banjyana kwamuganga babura
indyara, murugo baranyiha ngo narinkumbuye
ndabeshya.
Banyitayeho iminsi ibiri arinako mvugana
na Chr nakunze bidasanzwe mubuzima
bwanjye kuburyo nanjye nibazaga niba
hari cishwaha yampaye bikanshanga, nasanze ari umusore windakemwa
mumico no mumyifatire kuko
yanganirizaga neza binejeje kuri 4ne
ndetse akampa n’impanuro nkumuntu
unyifuriza ejo hazaza hazima.
Ntiyanyemereraga ko twavugana amasaha akuze akambwira ngo nduhuke
kuko kuvugira kuri 4ne ninjoro byanteza
ababyeyi cg kurwara umutwe,
akansaba kugabanya ibisazi by’urukundo
binyirukamo kugirango nzabashe
gukurikirana mwishuri neza. .
Igihe cyaje kugera rero cyo gusubira
kwishuli sinabimubwira ko ndibugende
kugirango nze kumukorera Surprise,
ndagenda ndakatisha kuko papa
ntiyarafite umwanya wo kuntwara ariko byarananshimishije.
nicaye ntegereje ko amasaha agera
numvaga nashyuhagujwe hanzamo
igitekerezo cyo gushaka akantu
namugurira ko kumushyira ndagenda
ngura akarabo n’agapira keza cyane katukuraga,
nicaye mumodoka nagiye nibaza
kucyaba cyaramuteye kwishora
mubiyobyabwenjye n’ukuntu yari
umusore mwiza kandi w’imico myiza
biranyobera gusa niyemeza ko nzakimubaza kandi ngakoresha uko
nshoboye ibiyobyabwenjye
nkabimukuraho.
.
Njyezeyo nururutse mumodoka amaguru
ntayakoza hasi ntira 4ne ngo muhamagare kuko yari yarambujije
kujyera iwe kubwibyago ntiyacamo.
Numvishe ntaye umutwe mara nk’iminota
20 ntegereje nanayinyuzamo bikanga
mfata umwanzuro wo gufunga umwuka
nkasubira iwe yashaka akamena, niko gufata akayira njyayo njyeze
kugipangu ndasunika ndinjira nerekeza
kunzuye njyeze kumuryango numva ijwi
ry’umukobwa usa nuri gukorerwa
imibonano numva mbaye nkumusazi
nkoze kumuryango numva yamajwi numvaga ngo cwe.
.
Nabuze icyo nkora ndakomanga
barafungura mbona koko ibyo numvaga
nibyo,
umukobwa aryamye kuburiri cher wanjye ariwe ufunguye yambaye Essui mains
(isume), akimbona mbona abuze icyo
akora nanjye mpita mba nkigicucu njyiye
kwikubita hasi arampfata ahita anjyana
kuburiri abwira wamukobwa anamubwira
nabi ati”vamunzira kandi hita wambara ujyende”
.
Yarampungije anyitaho bishoboka maze
nanjye sukwigwendekeza we!,
gusa umwanya namaze nshecetse
mpumirije anyitaho yanyiyegamije natekerezaga icyo nakora nkibaza niba
namubwira nabi bikanshobera burundu.
.
Yakomeje kunyitaho akajya anzunguza
nkaceceka ajyezaho yenda kurira numva
ko yataye umutwe mpita nkanura amaso nkimureba amarira ahita anshika
aramanuka kubwinshi nawe akajya
ayahanagura ansaba imbabazi
arambwira ati”chr nukuri mbabarira
wihangane ureke kurira urabizi
narabikubwiye ko nanjyiritse nubwo ngukunda mfite imico mibi yananiye
yamaze kumbaho akarande niyompamvu
ntashakaga ko ukomeza kunkunda kuko
ntagukwiye.
Ubundi nahoze ndi nkabandi nderwa
n’ababyeyi bampa indero nziza ariko nkimara kubatakaza nananiwe kubyakira
kuburyo mba numva ntakintu nakimwe
cyanshira mumutuzo usibye
ibiyobyabwenjye kandi nyuma yo
kubinywa akenshi binyobora nabi
ugasanga nkoze nkabiriya unsanzemo, nahoranye mushiki wanjye wankundaga
yapfiriye rimwe n’ababyeyi banjye
yarajyeze mukigero nk’iki cyawe,
niyompamvu numva nkubashye akenshi
iyo nkubonye nkubonamo ishusho ye,
twari dutuye dutunze ntacyo tubuze hanyuma duterwa n’abantu murugo twari
dutuye muri congo ari ninjoro bica data
na maman babaza amafaranga,
nyuma mushiki wanjye nawe yashatse
kubyivangamo bamurongora ndeba
barangije bamuteragura ibyuma mbireba aho nari nihishe,
nari naraye mvuye kwa Tante kubasura
ntawaruzi ko natashye arinayo mpamvu
narokotse kuko bari baziko ntahari.
kuva ubwo congo nayanze urunuka
nyivamo nza inaha yewe na Tante ntazi iyomba ubu uko niberaho nimumiguruko”.
.
S’ugukabya chr ibi yarangije kubivuga
twese twarize,
bwambere mbona amarira ye ntari
narigeze mbona narimwe. numvishe ndushijeho kumukunda
naniyemeza kuzakora burikimwe cyose
gishoboka ariko bikamushiramo.
Uwomunsi ntacyo yambajije kijyanye no
kuryamana ahubwo namuhaye ibyo nari
namuzaniye turateka ndarya ahita amperekeza kwishuri ninjira mukigo.
.
Hashize iminsi yaje kurwara nshaka
ibinyoma mbeshya njya kumusura,
njyezeyo mukorera ibishoboka mwitaho
nyuma ansaba ko nataha ariko ndebye uko ameze birananira kugenda ndarara,
murabyumva namwe twagize icyo dukora
gusa ntabeshye ninjye wabimuhatiye
atabishaka ngamije ko atazonjyera
kubikorana n’abandi ananyemerera ko
atazonjye kunsha inyuma. Kurara byaje kunkoraho biba birebire no
murugo baraza bamwishyiramo cyane
ndetse papa amujyendaho akamurega
nkamurwanaho nanjye njyera mba
igicibwa.
. Nyuma baje kumpima bansangana inda
na sida nkibimenya kubyakira
byarangoye igihe nateganyaga kujya
kubibwira chr ngiye kumva numva ngo
yapfuye mba nk’umusazi gusa njya
kumushyingura ndyumaho. .
.
Nyuma Ubu mfite umwana wumuhungu
wamezi abiri,
sida narayakiriye ndafata imiti nk’abandi
gusa ntakubeshye papa simwiyumvamo mba numva ariwe wicishije chr.
.
MURAKOZEpaulkagame.info
April 26, 2020 at 7:47 pm #204386Rwanda
KeymasterAmazina yange nitwa Umwiza Nadia
Ntuye Rwamagana, mu murenge wa karenge
nashakanye n’umugabo wange dukundana ndetse dufata umwanzuro wo kubana ubuziraherezo.
Nkuko rero bigenda nyuma y’ubukwe ntakindi Couple ziba zitekereza uretse noneho amatsiko nokwibaza uko bazatangira kujya bahamagarana papa na mama runaka. Nubwo twe atariko byagenze.
Iminsi yarashize rero nkumva mfite amatsiko yo kuzabona ntwite ukwezi kwambere kurashira. Ndatekereza nti buriya ni mugutaha nako biranga. Natangiye guhangayikika rero nyuma yuko twamaze umwaka dutegereje.
Umugabo wange yambereye imfura ariko ntababeshye nge natangiye guhangayika nkumva ndigunze nkiherera nkarira.
Nibwo nabwiye umugabo ko dukeneye kujya kwa muganga. Twagiye mu mavuriro naza Hopital duhura n’abaganga batandukanye. Gusa baza gusanga umugabo wange afite ikibazo kintanga zigenda gake cyane kandi ngo zigapfa vuba.
Ngewe bambwiraga ko narimfite ibibazo by’imisemburo
Yatumaga imihango yange igenda nabi rimwe nkagira iminsi ihindagurika. Ndetse nama Infections.
byaratangiye nkiri n’umukobwa.
Twahawe imiti turagenda turayinywa twamaze indi myaka 2 twivuza byaranze.
Naje kwegera umuganga wari inshuti yacu wakoraga kuri Centre de Sante, muganiriza ikibazo cyange aza kundangira umuganga w’inshuti ye ukorera Kigali ukorana na Company y’abanyamalaysia maze umugabo wange anyemerera ko twamusanga tukareba niba haricyo badufasha.Twafashe umwanzuro tujya Kigali maze duhura nawe. Baduhaye imiti maze ngira kwizera ndayifata n’umugabo wange bamuha iye
Twarayikoresheje nyuma nahise mbura imihango mbanza kugirango nikwakundi yatindaga kuza, ariko ntangira kugira ibimenyetso by’umugore utwite. Nagiye kwa muganga barampima bambwirako nasamye. Numvise umutima wange wuzuye ibyishimo.
Imana rero ntitinza amasezerano twaje kubyara. Ubu umwana wange w’umuhungu agize amezi arindwi. Muminsi ishize wa muganga wange yaradusuye azanye nitsinda bakorana baraduhemba nukuri numva ndishimye. Nange mpita niyemeza kuzatanga ubuhamya bwange wenda hari uwo bwazafasha.
Wowe usomye ubu buhamya ndagusaba kubusangiza abandi harubwo bafashwa nkuko nafashijwe.paulkagame.info
April 26, 2020 at 7:23 pm #204385Rwanda
KeymasterUbutegetsi bwa Uganda n’inzego zayo z’ubutasi, zishinzwe gukwirakwiza propaganda ku Rwanda, bahisemo kwandika inyandiko zisesereza zanditswe n’abapfobya bakanahakana Jenoside, ibi bikaba byarabaye mu gihe cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatusi muri 1994.
Uyu ni umugambi muremure watangiye kera nk’uko bigaragara mu gitabo cy’Umufaransa Gérard Prunier cyitwa “Africa’s World War : Congo, the Rwandan Genocide, and the Making of a Continental Catastrophe”.
Muri icyo gitabo cyasohotse bwa mbere mu 2008, Prunier yavuze ko Uganda yari yiyemeje gufasha Sendashonga guhirika Leta ya FPR Inkotanyi bari bamaze gushwana. Prunier yavuze ko ari we wahuje Sendashonga n’abategetsi ba Uganda, inama ikabera i Nairobi, igitekerezo cye bakacyakira neza. Ni ibindi byakurikiyeho uko Uganda yagiye iha inzira ba Rizinde waciye I Goma nyuma yo kugera Uganda akerekeza muri Kenya n’ abanyapolitiki nka Joseph Sebarenzi Kabuye n’ abasilikare yagiye ihungisha barimo Major Furuma Alfonse, Kayumba Nyamwasa, Karegeya Patrick, Gen.BM Habyarimana Emmanuel mubyara w’Amama Mbabazi wabaye Minisitiri w’intebe wa Uganda, uyu Gen. BM Habyarimana yahunganye na Col. Ndengeyinka Baltazar baciye k’umupaka wa Gatuna, bavuye muri SKY Hotel ku gitega aho bari baraye akaba ari naho ikipe ya Uganda yari icumbikiwe, bacitse biyambitse imyenda y’ikipe y’igihugu cya Uganda “Uganda Cranes” yari yaje gukina mu Rwanda bagiye bari mu mabisi y’abafana n’abakinnyi. Hari Abdoul Ruzibiza, Ruyenzi, Tega n’abandi…
Bikaba bivugwa ko Uganda ari nayo yatanze Ruswa yashatse gutorokesha Col Tom Byabagamba wayoboye Umutwe w’ingabo zirinda Perezida nyuma akaza gutabwa muri yombi ashinjwa guhungabanya umutekano w’igihugu. Ibi biracyari mu iperereza.
Uku kugerageza gufasha abatifuriza ineza u Rwanda, kuyobya uburari ku mahano y’ ibyabaye nibyo bikomeza kuranga ubutegetsi bwa Museveni bwifashisha udutsiko twa RNC n’utw’abajenosideri nka FDLR na Rud-Urunana ibisigisigi bya Ex-FAR ingabo zahoze ari iza Habyarimana n’interahamwe nk’ibikoresho mu guhungabanya URwanda.
Kugirango byumvikane neza ukuntu uyu mutegetsi wa Uganda yijanditse, umuntu agomba kwiyumvisha ukuntu yahinduye igihugu indiri cyangwa se ubuhungiro ku bajenosideri n’abashaka guhungabanya umutekano w’u Rwanda.
Mbere yuko tugera kur’iyo ngingo, umusomyi yakabaye amenya ukuntu Museveni yakataje, ari nako yiyoberanya afasha abakoze ibyaha by’indengakamere.
Mu bihe byashize, yakoreshaga inama zabaga zagenewe inama za Pan Afurika nk’urubuga rwo kwamagana ubwicanyi.
Yari ijwi rikomeye muri uru rwego. Akaba ari muri uru rwego yari yarigaruriye Abacitse ku icumu, cyane cyane mu bihe by’imihango inyuranye.
Uwaba yari kuri Stade Amahoro mu gihe cyo kwibuka Jenoside yakorewe Abatutsi ku nshuro ya 20 yaba yarabonye ukuntu Museveni yagaragaje uburakari ku Banyaburayi, cyane cyane Ababiligi n’Abafaransa, ubwo yabaregaga kubiba amacakubiri no kubiba imbuto za kirimbuzi mu Banyarwanda.
Abahoze bakoloneje uRwanda Ububiligi n’abasangirangendo ba Habyarimana aribo Bafaransa baracunagujwe karahava.
Bamwe muri bo bari bahagarariwe kandi byaragaragaraga ko bari bajomye ipfunwe ryabatashye ubwo yarimo kubajomba ibikwasi ubutitsa.
Ariko Abacitse ku icumu bakundaga ukuntu Museveni yavugaga ukuri, ari nako bamuhaga amashyi cyane cyane ubwo yabaga avuze mu Runyankore ruvanze n’Ikinyarwanda. Byagaragariraga buri wese ko yari umuturanyi w’umuvandimwe nyuma yo kuza kunamira abazize Jenoside, no gufata mu mugongo Abacitse ku icumu, no gusaba ubutabera kuri izo nkozi z’ibibi hatitawe ku kuntu biyumvagamo ko bakomeye .Bityo Museveni akaba yari afite icyubahiro mu Bacitse ku icumu.
Ariko se Umutegetsi wa Uganda yari umuturanyi mwiza nk’uko yabigaragazaga icyo gihe? Reka dushyire ku gipimo iyi mbwirwaruhame ye n’ibikorwa. Ubwo FPR yafataga ubutegetsi muri Kigali muri 1994, benshi mu bicanyi bahunze igihugu aho benshi bagiye mu cyahoze cyitwa Zaire ya Mobutu ubu yitwa Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo, bibyira ko umubano udasanzwe waranze Mobutu na Habyarimana wari uhagije kubaha umutekano n’ubuhungiro.
Bakomeje kubayo kugeza ubwo Mobutu yavanywe ku butegetsi, ibi bikaba byaratumye benshi muri bo bashaka ahandi berecyeza mu bihugu bituranye na Kongo Kinshasa, nka Malawi na Zambiya. Mu gihe bariyo, bacurikaga ubutegetsi-butari buzi neza ibijyanye na Jenoside, bityo ubwo butegetsi bwemera ko koko bari impunzi bityo atari abicanyi bari bakwiye imishwaro.
Abandi barasigaye kubera ko ubutegetsi bushyashya bwariho icyo gihe muri Kongo Kinshasa nta bushobozi bwari bufite bwo gukurikirana izo nkozi z’ibibi.
Icyo gihe Uganda ntiyashoboraga no kubareba irihumye. Ubwe , Museveni yari azi neza abo aribo. Icyakabiri ugendeye ku mbwirwaruhame za Museveni, byabaciraga amarenga ko baramutse bibeshye bagakandagiza ikirenge muri Uganda bagombaga guhura n’uruvagusenya bakazanwa mu Rwanda.
Ibyo avuga nibyo akora bihabanye nk’amanywa n’ijoro.
Intwari muri abo bicanyi bahise bajya Uganda batangazwa no kutabona hari umuntu ugira icyo ababaza, nuko bikomereza ubuzima bwabo busanzwe. Bityo babona bashobora no gutera imbere bari muri Uganda. Bamwe bagiye mu bucuruzi (bizinesi) abandi bajya muri politike ku nzego z’ibanze.
Batewe akanyabugabo n’umuco wo kudahana bityo inshuti zabo zigahabwa ubuhungiro, abandi benshi babasanzeyo. Amakuru yizewe agera kuri uru rubuga rwacu akaba avuga ko impapuro zifata aba bacyekwaho icyaha cya Jenoside zikabakaba 1000 zatanzwe ku rwego rw’isi kugirango bafatwe, aho icya kane 250 muri aba bibera mu bice bitandukanye bya Uganda cyane cyane Nyakivale, Mubende, Fort Portal, Kasese, Mityana, Lyantonde na Kampala.
Muri 2010, ibi byatumye ubuyobozi bw’u Rwanda bwandikira Uganda bubibutsa inshingano zabwo hashingiye ku mategeko mpuzamahanga ko bugomba kubafata bukabacira imanza cyangwa se bukabohereza mu gihugu cyabo.
Nkuko ingingo ya 1 y’amategeko mpuzamahanga ya Loni arebana na Jenoside ibihugu bifite inshingano yo gukumira, guhana abakoze ibyaha bya Jenoside. Nyamara Uganda yo ntiyigeze igira icyo ikora kugirango abo bacyekwaho icyaha cya Jenoside be kwinjira ku butaka bwayo no kubashyikiriza ubutabera. Nubwo Uganda yashyize umukono kuri aya masezerano.
Uganda kandi ikaba yari yaranaciye agahigo igashyiraho urwego rushinzwe ubutabera mpuzamahanga mu Rukiko Rukuru rwa Uganda (High Court of Uganda) muri Nyakanga 2008, rwari rufite inshingano zo kuburanisha icyaha cya Jenoside, n’ibindibyaha byibasiye inyoko muntu n’ibindibyaha. Ariko kandi muri iki gihe cy’imyaka 12 nyuma y’ishyirwaho iri shami, nta mujenosideri numwe wigeze acirwa urubanza, nubwo hari amagana n’amagana abayo.
Ahubwo muri 2015, bafashe abacyekwaho icyaha cya Jenoside babiri, Kanamugire Callixte na Bizimana Bernard wahoze ari Burugumesitiri wa Komine yitwaga Musange muri Gikongoro, bombi bakaba bashakishwa na polisi mpuzamahanga. Uko ari babiri bafungiwe kuri polisi, ariko nyuma baje kwimurirwa mu nkambi y’impunzi ya HCR muri Arua.
URwanda rwanenze iki gikorwa cya Uganda cyari gihabanye n’amategeko mpuzamahanga arebana n’impunzi avuga ko uwaba yarakoze Jenoside, ibyaha by’intambara n’ibindi byaha byibasiye inyoko muntu, ibyaha by’iterabwoba n’ibindi byaha bikomeye atagomba kwakirwa nk’impunzi.
Ikindi kandi, nuko ku wa 18 Kamena 2016, URwanda rwandikiye Uganda urutonde rwariho abacyekwaho ibyaha bya Jenoside 137 bari muri Uganda n’ibyaha bacyekwaho.
Icyo gihe Kampala yafashe abantu batatu gusa, nabo ihita ibafungura. Muri aba hari Jean Baptiste Bizimungu, na Augustin Rwiririza bombi bahoze mu butegetsi bw’URwanda bagize uruhare mu gushishikariza abaturage kwica. Bizimungu yakoranaga bya hafi na Burugumesitiri w’inkoramaraso (Meya) wa Murambi Jean Baptiste Gatete, waje guhamwa n’icyaha n’Urukiko rwa Arusha rwari rwarashyiriweho URwanda ubu akaba arimo gukora igihano.
Rwiririza yari umutegetsi ku rwego rw’ibanze Konseye wa Segiteri Ndatemwa muri Murambi, aho nawe yashishikarizaga abaturage kwica. Yaba Bizimungu ndetse na Rwiririza ubu bibereye mu mudendezo ahitwa Gashojwa na Kiretwa mu Karere kitwa Isingiro, mu Burengerazuba bwa Uganda.
Abandi bari ku rutonde ni Bizimana Bernard, wahoze ari Burugumesitiri wa Musange ho mu cyahoze ari Gikongoro, wari warafashwe na polisi, nyuma ikaza kumurekura.
Uwundi ruharwa w’umujenosideri ni Matemane Faustin wahoze ari Burugumesitiri wa Komine Kidaho, wiberaga Kisoro mu mahoro Kisoro aho yakoraga nka Manager w’ihoteli ya Minisitiri w’ubutwererane mu Karere Philemon Mateke umwambari wa RNC na FDLR. Ubwo yapfaga, umwaka ushize, Mateke ariwe ushinzwe guhuza ibikorwa byabashaka guhungabanya URwanda yishyuye fagitire y’ishyingurwa rye!
Hakizimana Bonavanture watorotse gereza ya Ntsinda mu Rwanda aho yarimo gukora igihano cye cyo gufungwa ubuzima bwe bwose kubera uruhare yagize muri Jenoside ubu yibera Sangano muri Nyakivale, ndetse akaba yaranateye imbere nk’umucuruzi ukomeye.
Ikibabaje n’uko Epimaque Twahirwa ubu wiyita John Musana wanahoze ari umutegetsi mu cyahoze ari Murambi ubu ni umutegetsi mu nzego z’ibanze nka LC (Chairman) wa Kabazana muri Nakivale, aho akorera ubucuruzi bukomeye bwa likeri.
Umwaka ushize kandi muri Nyakanga 2019, byaje gushyirwa ahagaragara ko ubwo ucyekwako Jenoside Anastase Munyandekwe yafatwaga, ku bufatanye na polisi mpuzamahanga, inzego za Uganda zarakamejeje maze ararekurwa. Aho kugirango bamwohereze mu Rwanda, ahubwo baramworohereje asubira mu Bubiligi aho yari yaje aturutse. Kuvuga ko ucyekwako icyaha cya Jenoside afite ubuhungiro muri Uganda mu yandi magambo byaba ari ukuvuga ubusa.
Bameze neza, ibiramambo abanyaburayi Museveni yatukaga mu KWIBUKA 20, bafashe banageza mu nkiko ndetse bamwe banabashyikiriza URwanda kugirango baburanishwe, mu gihe mbere babaga barimo kuzerera nta nkomyi mu bihugu byabo, bimwe muri byo biyitaga impunzi. Muri ibyo harimo Norvege, Suwede, Finilande, Ubudage, n’Ubusuwisi. Wambutse Inyanja ya Atalantike, harimo Leta Zunze Ubumwe za Amerika, na Kanada nabo bakoze nk’ibyo biriya bihugu by’Iburayi byakoze, muri baruharwa bafashwe bari ku isonga mu gutegura Jenoside harimo Profeseri Leopold Munyakazi na Leo Mugesera.
Ibihugu by’iburayi byahise bitangira gufata abacyekwako Jenoside cyangwa se kubohereza mu Rwanda. Ubufaransa hari abo bwakatiye, naho Ububiligi bwaburanishije umunani bose hamwe bakaba ari 23 baburanishijwe, cyangwa se bakazanwa mu Rwanda bavuye Iburayi, Amerika, na Kanada-Ibihugu bifite umubare muto ugereranije nababa muri Uganda nta nkomyi.
Birumvikana ko Perezida Museveni hari impamvu ituma akibakomeyeho.
paulkagame.info
April 26, 2020 at 6:10 pm #204378Rwanda
KeymasterKu munsi w’ejo ahagana saa tanu z’amanywa, FDLR yagabye igitero ku barinzi ba Pariki bakorera Ikigo gishinzwe kubungabunga Pariki ya Virunga (Congolese Institution for the Conservation of Nature) muri Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo, mu karere ka Rutshuru bica abarinzi ba Pariki 12. FDLR yabishe mu bugome bw’indengakamare kuko hari n’abatwitswe, bivugwa ko bari bafite umujinya kuko bagabweho ibitero na FARDC.
Mu ijoro rya tariki ya 5-6 Ukuboza 2019, FDLR yagabye igitero mu Kinigi bica abaturage 14 mu gasanteri k’ubucuruzi ka Kajagari, aba bagizi ba nabi bicaga abaturage bakoresheje intwaro gakondo zirimo amasuka n’amakoro bakubitaga abantu mu mutwe.
Nyuma yo gutabwa muri yombi, abarokotse ikibatsi cy’Ingabo z’u Rwanda bavuze ko ari abo mu mutwe wa RUD Urunana,Umutwe ugizwe n’inyeshyamba z’Abanyarwanda biyomoye mu mutwe wa FDLR nawo urwanya leta y’u Rwanda bari bayobowe na General Jean Michel Afurika waje kwica nyuma yiki gitero.
Byaje kugaragara ko FDLR ifitanye umubano na Leta ya Uganda bigakorwa binyujijwe k’Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ya Uganda ushinzwe ubutwererane mu karere, Philemon Mateke.
Hakizimana Emmanuel ukomoka mu Karere ka Kirehe, wari mubagabye icyo gitero yavuze ko bahagurutse muri Kongo ari 45 kandi we yinjiye muri RUD Urunana muri Werurwe 2018 anyuze muri Uganda, aho yari ahamaze imyaka ibiri. Ngo yerekeje muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo yizejweyo akazi, agezeyo ashyirwa muri uwo mutwe wiyomoye kuri FDLR.
Ngo bari bahawe ubutumwa bwo gufata igihugu, bagenzi babo ngo basigara inyuma. Ngo bibumbiye hamwe ari imitwe yitwaje intwaro irimo FDLR FOCA, RUD Urunana n’abandi harimo na RNC. Nyuma yo kwica abaturage mu Kinigi no gusahura ibyo bacuruzaga bakabirya, bagiye mu ishyamba hafi aho bicara mu gikundi, bashiduka RDF ibagezeho.
Hakizimana ati “Njye ahangaha ntabwo nari mpazi, ariko kuri iyi saha ndimo kugenda mpamenya. Mu bari badukuriye bose nta n’umwe tukiri kumwe, kereka bamwe babaye abagenzi. Ariko nanjye kuri iyi saha ndashima Imana kuba ngihagaze ahangaha, ariko icyaha cyarakozwe.”
Tugarutse ku gitero cy’ejo muri Kongo, ingabo zicyo gihugu FARDC zatangaje ko zakurikiranye aba barwanyi bakabasha kwicamo bane bakabaka n’ibikoresho.
paulkagame.info
April 2, 2020 at 5:59 pm #204358Rwanda
KeymasterMu gihe hari abiyita abanyapoliti batavuga rumwe na Leta y’u Rwanda, cyane cyane bavuga ko bahagarariye amashyaka cyangwa amashyirahamwe yitwa ko arwanya u Rwanda usanga aba ari ibisambo kabombo bityo gusenyuka kw’ayo mashyaka bigashingira kugushwanira inkunga baba bakiriye babeshya abantu no kutagira umurongo wa politiki ngenderwaho. Niko Kayumba Nyamwasa yigwizaho imitungo we na muramu we Frank Ntwali bagakora ubucuruzi Mozambike bikaba aribyo byarindimuye RNC, niko Rusesabagina yirirwa asarura amafaranga mucyo yita Rusesabagina Foundation, ndetse n’abandi. Uyu munsi tugiye kubaganirira ku ngirwa mupadiri yitwa Thomas Nahimana wamunzwe n’ingengabitekerezo ya Hutu-Pawa, ubwambuzi n’ubusambanyi burimo kubyara abana akajugunya kandi n’ibisimba birera.
Thomas Nahimana ni Mwene Nkujuwimye Mathias na Iyamubonye Claudine, yavukiye mu karere ka Rusizi muri 1971, Umurenge wa Nzahaha . Yahunze u Rwanda ahunze ubutabera kubera ibyaha byo kubiba amacakubiri yari akurikiranweho hagati ya 2005-2006. . Nyina umubyara ntabwo yigeze ahirwa n’urushako kuko umugabo we yamuhozaga ku nkeke akamuraza hanze n’abana be, bityo akaba ariho abana bakuye kutagira umuco n’ubugome. Thomas Nahimana afite murumuna we wari interahamwe Kabombo wamaze Abatutsi muri Cyangugu yose wiyitaga Bakame akaba n’ubu akibarizwa cyangwa yaraguye muri FDLR. Ubu buzima bwagize ingaruka nyinshi kuri Nahimana dore ko niyo yabeshyaga ngo ari kwigisha mu Kiliziya yajyaga abigarukagaho.
Ari mu Iseminari Nkuru nk’abandi ba Faratiri bose, yaruhukiraga muri Paruwasi ya Mwezi, aho Padiri Mukuru buri gihe yamutangagaho raporo yo gushurashura abana b’abakobwa cyane cyane abangavu bazaga mu bikorwa bya Paruwasi nko gukora isuku mu Kiliziya, abitabiriye imiryango y’urubyiruko n’abandi. Aha yabashije gutera bamwe mu bakobwa inda ataraba Padiri ariko akabashukisha udufaranga bagaceceka. Ubu abenshi ngo niyo bamusabye indezo abatera ubwoba, bityo tukaba tudashaka gutangaza amazina yabo.
Amaze kuba Padiri, Nahimana yabaye mu iseminari ya Cyangugu yitiriwe Mutagatifu Aloys nyuma yo kuva muri Paruwasi ya Mwezi; mu iseminari yahasanze undi mupadiri ugendera ku matwara ya Hutu-Pawa, Fortunatus Rudakemwa aho bahinduye Seminari ya Cyangugu indiri ya CDR. Abana mbarwa bari bararokotse Jenoside bahigaga, babaye nk’abari mu menyo y’intare bibona bisanze mbere ya 1994. Inzego z’ubuyobozi zarabibonye n’ubwo byakorwaga mu ibanga; Padiri Nahimana na Rudakemwa bakundaga kumvisha abaseminari BBC Gahuzamiryango cyane cyane igihe havugwaga gusohoka kw’icyegeranyo cy’ingirwamucamanza Bruguiere, bagashishikariza abana kwitabira politike. Muri iyo ngengabitekerezo ya Hutu Powa bigishaga abana, umwana umwe yateguye ikiganiro cyitwa “la mauvaise gouvernance qui règne au Rwanda” bisobanuye “imiyoborere mibi iri mu Rwanda” akiganiriza abandi bana bagenzi babo Nahimana na Rudakemwa nabo bahari.
Byazamuye umwuka mubi muba Seminari bagiye kurwana, n’uko ubuyobozi burahagera bukuriwe n’uwari Perefe wa Cyangugu icyo gihe Musa Fazil Harerimana, abakuru b’ingabo na Polisi ndetse na Musenyeri wa Cyangugu, Nyakwigendera Bimenyimana Jean Damascene. Nyuma y’inama Rudakemwa na Nahimana baje gusaka abana bitaga inkotanyi bitwaje ko bari gusaka telephone bakoresheje ngo bahamagare ubuyobozi.
Abo bapadiri baje kwamaganwa ku mugaragaro maze Nahimana yimurirwa muri Paruwasi ya Muyange aho yaje gukora agashya agatera inda umukobwa arangije amutsindagira murumuna we wo kwa Se wabo ngo ara mu murambagirije, nyuma riko umusore amenya amakuru ko atwite inda ya Padiri abivamo. Nahimana Thomas ahita acikira iburayi agenda acucuye umutungo wose wa Paruwasi Muyange, Musenyeri atabizi maze ageze iburayi yihomora kuri Musenyeri aramutuka koko amubwira ko yamuteje abasirikari n’abapolisi none ngo yageze iburayi nta ruhare abigizemo.
Nahimana kandi akiri mu Rwanda, ibiro bishinzwe abinjira n’abasohoka byaramufashe biramufunga, Musenyeri Bimenyimana niwe waje bumva ikibazo cye arafungurwa aho yagiye mu bikorwa bye byo gusambana I Bukavu muri Kongo, noneho kuko yari mu murenge wa Nyabitekeri akoresha ubwato buto agera ku Ijwi afata ubwato bunini ajya Bukavu; Nahimana mu bucucu bwe arangije kubonana n’umugore I Bukavu agaruka mu Rwanda akoresheje umupaka wa Rusizi, atanze Pasiporo ye, bigaragara ko ari kwinjira ariko ko bitagaragara ko yasohotse bityo ko yasohotse igihugu ku buryo butemewe n’amategeko. Nibwo bamufunze bamukoresha inyandikomvugo, asaba imbabazi, Musenyeri Bimenyimana wari waragowe aramucyura, dore ko abapadiri ari abana ba Musenyeri.
Tugarutse rero kuri uyu mu Padiri nako ingirwa mu Padiri Nahimana ageze iburayi muri France nyuma yo kwandagaza Musenyeri Bimenyimana, yaje kujya muri Paroisse imwe ya Notre Dame de la Pointe de Caux, kuvuga ko ari umupadiri ko bamwakira akavuga ubutumwa; yagiyeyo ari nka Padiri kandi abana n’umugore we uzwi ku izina rya Maman Ritha n’umukobwa we Ritha. Iyo Paruwasi yamwibukijeko amategeko ya Kiliziya aruko kwerekana ikarita y’ubupadiri (Celebret) gusa bidahagijeko agomba kuzana ibaruwa iriho umukono wa Musenyeri waho yavugaga ubutumwa. Nahimana umusatsi wamuvuyeho yibutse ibitutsi yatutse Musenyeri, nuko aramuhamagara kuko ntakundi, yari kubigenza amusaba imbabazi, amwibutsa ko ari umuhungu we, anamwibutsa umugani w’umwana w’ikirara……Musenyeri Bimenyimana yabanje kumwihorera, ariko amakuru agera kuri Rushyashya, avugako Nahimana yakomeje gutakamba aho mu gihe cy’imyaka ibiri yandikiye Musenyeri Bimenyimana amabaruwa agera muri magana abiri asaba imbabazi kuko niwo mugati wonyine yarasigaranye. Musenyeri Bimenyimana nk’umubyeyi yaje kumwoherereza ibaruwa (Recommendation letter) ariko ataziko ayoherereje umugabo ubana n’umugore. N’uko ajya muri Paruwasi yavuzwe ruguru aba Padiri kandi afite n’urugo.
Nahimana yirirwa atuka uwari Padiri mukuru Ubald Rugirangoga kuko banabanye agihabwa ubupadiri, muri Paruwasi ya Mwezi ariko icyo amwangira cyane n’uko Padiri Ubald yamaganye kumugaragaro Nahimna ubwo yafataga inzira akajya Arusha gushinjura Interahamwe Yussuf Munyakazi wayoboye ubwicanyi muri Cyangugu, akaba arinawe wazanye Interahamwe zivuye Gisenyi na Cyangugu kurimbura Abatutsi mu Bisesero bari bagerageje kwirwanaho. Nahimana yashinjuye Yussuf Munyakazi ariko urukiko rw’Arusha TPIR rumukatira imyaka 25. Padiri Ubald azwiho kutihanganira amafuti ndetse no kwimakaza ubumwe n’ubwiyunge mu bakirisitu bishingiye mu kubabarira.
Nahimana Thomas ntabwo ari ugukunda abagore gusa kuko abo yambuye mu Bubiligi nibo bavuga ko abonye aho ijipo yanitse, yayitwara. Nahimana yaje kujya mu bya politiki kugirango anyunyuze imitsi yabo abeshya. By’umwihariko ubwo yabeshyaga ko aje kuba Perezida, nyamara abizi ko ari ikinamico ngo yambure abantu, yambuye abitwa Niwenshuti Ladislas ukora ubucuruzi bwo kuguriza amafaranga kuburyo butemewe (Bank Lambert) mu Bubiligi, Zena Mukabuduwe, Simeon Musabyimana, Interahamwe yo ku rwego rwo hejuru yatorotse Gacaca I Kanombe n’abandi. Ubu rero yababwiye ko yari yizeye ko nagera mu Rwanda abazungu bazamuha amafaranga akabishyura none amaso yabo yambuye yaheze mu kirere.
Ubundi abazi neza Nahimana Thomas, bemeza ko batazi neza umubare w’abana afite ariko abagore bamenyekanye hanze y’igihugu ni batanu udashyizemo abo babyaranye mu Rwanda; muri abo harimo Kwitonda Marie Claire, Jeanne Mukamurenzi, Chantal Mutega n’abandi….. Mu Rwanda ho mu bagore babashije kubyarana twabashije kumenya ni Mukantagwabira Marthe bakaba bafitanye umwana w’umusore w’umuhungu.
Politiki Nahimana abeshya ko akora, ni politiki y’ivangura n’amakimbirane nk’uko bigaragara mu biganiro yagiye akora, aho ashishikariza abandi gukoresha imbaraga zigamije gukuraho ubutegetsi bwa Kigali (Violence). Abenshi mu bakurikiye amagambo yagiye avuga nk’ukuriye Ishema Party, avuga amagambo neza ameze nka ya Ngeze Hassan ngo “abahutu ni ibicucu…baritinya…ntibashyira hamwe….” Nahimana kandi akomeza avuga ko u Rwanda ruyobowe n’abagande.! Mu gice cya kabiri cy’iyi nkuru, tuzabagezaho isesengura ry’amagambo abiba urwango, Nahimana yagiye atangaza, binyuze mu Kinyamakuru cye Le Prophete, ndetse no kuri YouTube. Tuzanabagezaho uko umunyamabanga we Chaste Gahunde yakoze Jenoside ku Kibuye. Biracyaza….
paulkagame.info
January 28, 2020 at 9:03 pm #204299Rwanda
KeymasterDore uko uturere tw’u Rwanda twitwaga kera, n’aho duherereye mu turere tw’ubu:
1.Ubwanacyambwe ni Nyarugenge, Kicukiro n’uduce tumwe twa Gasabo.
2. Uburiza ni uduce tumwe twa Rulindo harimo za Mugambazi…
3. Ubumbogo ni Gasabo y’icyaro n’uduce tummwe twa Rwamagana.
4. Ubuganza ni Kayonza hafi ya yose, Igice kinini cya Rwamagana n’uduce twa Gicumbi nka Rutare…
5. Igisaka ni Ngoma na Kirehe n’uduce tumwe turi kuri Rwamagana
6. Indorwa ni Nyagatare na Gatsibo
7. Umubali ni ibice bya Gatsibo na Kayonza biri muri parike y’Akagera.
8. Urukiga ni Gicumbi n’uduce tumwe twa Gatsibo, Rulindo na Burera.
9. Umurera ni Burera, Musanze na Gakenke (ariko aha harimo ibice bikomeye nk’Ubukonya, Ubugarura…)
10. Ubushiru ni Nyabihu
11. Ibigogwe ni Nyabihu
12. Icyingogo ni muri Ngororero
13. Ubugoyi ni Rubavu n’uduce tumwe twa Rutsiro
14. Nyantago ni Ibice bimwe bya Karongi
15. Ubwishaza ni Karongi.
16. Ikinyaga ni Rusizi na Nyamasheke (hakabamo ibice byari bikomeye nk’Ubusozo n’Ubukunzi)
17. Akanage ni Rutsiro
18. Ubunyambiriri ni Nyamagabe
19. Ubufundu ni Nyamagabe n’uduce tumwe twa Nyaruguru.
20. Inyaruguru ho ni Nyaruguru yo hagati.
21. Ubuyenzi ni Nyaruguru y’epfo muri za Nshili na Kivu.
22. Mvejuru, Buhanga, Ndara ni Ibice bimwe bya Nyaruguru, Huye na Gisagara (around Nyakizu)
23. Bwanamukari ni muri Huye na Gisagara
24. Ubusanza ni mu duce tumwe twa Nyanza, Huye na Gisagara (za Rusatira, Rubona…)
25. Induga ni Muhanga Ruhango na Nyanza ndetse na Kamonyi
26. Amarangara ni ibice bimwe bya Muhanga na Ruhango nka Mukingi, Kanyarira
27. Ndiza ni ibice bya Muhanga nka Nyabikenke n’uduce duke twa Kamonyi.
28. Amayaga ni igice cya Kamonyi y’epfo, Muhanga, Ruhango, Nyanza na Gisagara (igice cyose gikora ku Kanyaru)
29. Ubugesera ni akarera kose ka Bugesera. Murakoze!paulkagame.info
- AuthorPosts